Govornici
Andrej Marušić ravnatelj je Ustanove za obrazovanje odraslih Dante iz Rijeke, koja već tri desetljeća uspješno promiče obrazovanje odraslih i doprinosi razvoju kompetentnosti i zapošljivosti svojih polaznika. Neizostavan dio njegovog profesionalnog puta čine internacionalizacija obrazovanja odraslih i umrežavanje i razvoj partnerstva te kao ravnatelj Ustanove Dante i stručnjak za obrazovanje odraslih usko surađuje s Europskom udrugom za obrazovanje odraslih (EAEA), Europskim društvom za istraživanje obrazovanja odraslih (ESREA), Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) i Agencijom za mobilnost i programe Europske unije (AMPEU). Njegova Ustanova je u razdoblju od zadnjih pet godina uspješno provela više od 20 Erasmus+ projekata iz područja obrazovanja odraslih. Osim navedenoga Andrej iznimno aktivno sudjeluje na domaćim i međunarodnim znanstveno-stručnim konferencijama, simpozijima, radionicama i okruglim stolovima kao organizator, moderator, izlagač i voditelj radionica. Licencirani je trener programa Curriculum globALE, član udruge GINCO, dobitnik priznanja AMPEU za doprinos razvoju kompetencija i komunikacije na stranom jeziku te priznanja za najbolji sadržaj od strane hrvatskih korisnika platforme EPALE. Jedan je od autora recentnog priručnika Učimo zajedno učiti i poučavati: priručnik za nastavnike u obrazovanju odraslih.
Dario Pavić docent je na Odsjeku za sociologiju Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i sociologiju na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu, a doktorirao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Usavršavao se na Kalifornijskom sveučilištu Berkeley, Odsjek za demografiju (Junior Faculty Development Program) i na Sveučilištu u Utrechtu. Područje znanstvenog interesa su mu demografija, primjena statističkih programa i podučavanje znanstvene komunikacije. Dugogodišnji je predavač kolegija Uvod u znanstveni rad i Akademska pismenost na Hrvatskim studijima. Sudjelovao je kao suradnik na projektima Implementacija EU agende za obrazovanje odraslih 2015-2017. i 2017-2019. Kao rezultat rada na navedenim projektima, objavio je studiju Nastavnici u osnovnom obrazovanju odraslih: zadovoljstvo nastavnim programom, uvjetima rada i polaznicima, procjena vlastitih kompetencija i temeljnih kompetencija polaznika za Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Isto tako, zajedno s kolegicom Ivom Černjom, proveo je i istraživanje digitalnih kompetencija polaznika obrazovanja odraslih u RH. Objavio je radove u domaćim i stranim znanstvenim časopisima i sudjelovao na više međunarodnih znanstvenih skupova u Hrvatskoj i SAD-u.
Davorka Schmidt radi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja na radnome mjestu voditeljice Odjela za obrazovanje odraslih. Završila je Pedagošku akademiju i Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet te stekla zvanje dipl. defektologa – učitelja razredne nastave. Radila je u redovitoj osnovnoškolskoj ustanovi kao učiteljica pri čemu je naročito bila posvećena inkluziji učenika s teškoćama u redoviti obrazovni sustav te pisanju udžbenika za hrvatski jezik. Sudjelovala je u brojnim projektima usmjerenim na edukaciju učitelja i nastavnika za prihvaćanje učenika s teškoćama. Od 2015. godine radi u Ministarstvu znanosti i obrazovanja gdje obavlja upravne i stručne poslove vezane uz obrazovanje odraslih, priprema i prati provedbu mjera i aktivnosti nacionalnih strateških dokumenata, sudjeluje u radu radnih skupina i drugih radnih tijela i institucija na nacionalnoj i europskog razini te sudjeluje u razvoju, pripremi i provedbi projekata financiranih sredstvima EU fondova.
Goran Lapat je magistrirao i doktorirao na polju društvenih znanosti na Učiteljskom fakultetu. Dugogodišnje radno iskustvo stekao je kao učitelj razredne nastave i kao učitelj likovne kulture. Od 2009. godine zaposlen na Učiteljskom fakultetu Zagreb, Odsjeku u Čakovcu, na Katedri za pedagogiju u didaktiku. Predavač i voditelj na radionicama u modulima Curriculum Globale-a: Komunikacija i Metode u obrazovanju odraslih. Član je Radne skupine za izradu Kurikuluma za razvoj osnovnih digitalnih, matematičkih i čitalačkih pismenosti u sklopu projekta Implementacija EU Agende za obrazovanje odraslih (2017.- 2019.). Područje interesa su mu školska pedagogija i profesionalni razvoj andragoških djelatnika.
Gordana Bošković radi od 2007. godine u Centru za stručno obrazovanje Crne Gore, kao samostalna savjetnica za obrazovanje odraslih. Diplomirala je na katedri za andragogiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, 2006. godine. Bila je angažirana kao stručna suradnica na Filozofskom falultetu u Nikšiću studijske 2008/2009. i 2009/2010. godine. Član je Savjeta za kvalifikacije od 2011. godine i Odbora za obrazovanje odraslih. Kontakt je osoba za EPALE projekt u Crnoj Gori. Od 2015. do 2017. bila je Nacionalni koordinator za implementaciju Europske Agende za učenje odraslih. Autor je komparativne analize Društvo znanja – Ideal kome se teži. Koautor je publikacije Obrazovanje odraslih u Crnoj Gori i međunarodnim okvirima i publikacije Obrazovanje odraslih u Crnoj Gori – Uloga nevladinih organizacija. Također je jedan od autora sedam zbirki andragoših priručnika za nastavnike koji realiziraju program osnovne škole za odrasle, Vodiča kroz sistem neformalnog obrazovanja, Istraživanja obrazovnih potreba nastavnika u Crnoj Gori, Izvještaja ekspertske grupe o nacionalnom napretku obrazovanja odraslih i drugih radova značajnih za promociju i razvoj sistema obrazovanja odraslih u Crnoj Gori. Bila je članica radnih grupa za izradu nacionalnih zakonskih i podzakonskih akata kojima se regulira oblast obrazovanja odraslih, strategijskih i planskih dokumenata. Više od jednog desetljeća provodi andragoške treninge za nastavni kadar koji radi u obrazovanju odraslih. U ime Crne Gore delegirana je za članstvo u Radnoj grupi za obrazovanje odraslih koju je formirala Europska komisija u okviru provođenja Strategije „ET 2020“. Sudjelovala je u brojnim nacionalnim i međunarodnim skupovima namijenjenim obrazovanju odraslih.
Ingrid Lončar diplomirala je jugoslavenske jezike i književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Zaposlena je kao nastavnica hrvatskoga jezika u Srednjoj školi Zabok. U zvanje profesor savjetnik napredovala je 2009. Članica je Radne skupine za izradu Kurikuluma za razvoj temeljnih vještina odraslih osoba (digitalne, matematičke i čitalačke pismenosti). Dugogodišnja je vanjska suradnica Pučkog otvoreng učilišta Zabok gdje priprema nastavne materijale i izvodi nastavu hrvatskoga jezika za obrazovanje odraslih (prodavač, komercijalist i ekonomist). Članica je Upravnog odbora Kulturne manifestacije Dani Ksavera Šandora Gjalskog i članica Prosudbenog povjerenstava za dodjelu Književne nagrade K. Š. Gjalski za najbolje prozno objavljeno djelo u Republici Hrvatskoj. Članica je Stručnog povjerenstva za utvrđivanje psihofizičkog stanja učenika u Krapinsko-zagorskoj županiji, mentorica učenicima na županijskim i državnim natjecanjima i smotrama te suradnica Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (ocjenjivanje eseja na DM). Autorica je rada Suradničko učenje – jedan od mogućih metodičkih postupaka koji je prezentiran na 3. simpoziju nastavnika hrvatskoga jezika. Priprema i organizira priredbe otvorene za javnost (svečanost dodjele Književne nagrade K. Š. Gjalski). Bila je voditeljica Županijskog stručnog vijeća nastavnika hrvatskoga jezika Krapinsko-zagorske županije i Povjernstva za provedbu natjecanja u poznavanju hrvatskoga jezika.
Josip Kličinović profesor je matematike i informatike u X. gimnaziji Ivan Supek u Zagrebu. Godine 2016. promoviran je u zvanje profesor-mentor. U svom je dosadašnjem radu radio u dvije osnovne škole te u Hotelijersko-turističkoj školi gdje je radio i u programu prekvalifikacije, odnosno obrazovanja odraslih. U suradnji s Agencijom za odgoj i obrazovanje niz je godina radio na stručnom usavršavanju učitelja i nastavnika matematike. Član je stručne radne skupine za izradu Kurikuluma za razvoj osnovne digitalne, matematičke i čitalačke pismenosti odraslih osoba. Uz to je i član stručne radne skupine za izradu kurikuluma nastavnog Matematika, te je voditelj virtualne učionice za učitelje i nastavnike matematike za pripremu provođenja eksperimentalnog programa Škola za život.
Marijeta Mašić diplomirala je hrvatski jezik i književnost i njemački jezik i književnost te je zaposlena kao nastavnica u Prometnoj školi i kao vanjska suradnica u Ustanovi za obrazovanje odraslih Dante u Rijeci. Doktorandica je na Poslijediplomskom doktorskom studiju pedagogije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Područje njenog interesa je andragogija, s osobitim naglaskom na profesionalizaciju obrazovanja odraslih. Njen profesionalni put obilježavaju kontinuirano učenje, angažiranost u promicanju obrazovanja odraslih i stvaranje suradničkih mreža. Sudjelovala je na brojnim znanstvenim i stručnim skupovima, a u više navrata je i sama bila voditeljica ili organizatorica stručnih usavršavanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Kontinuirano sudjeluje u osmišljavanju i provedbi znanstvenih i stručnih projekata u suradnji s Filozofskim fakultetom u Rijeci, Učiteljskim fakultetom u Rijeci te Ustanovom za obrazovanje odraslih Dante. Autorica je i suautorica znanstvenih i stručnih radova iz područja profesionalnog razvoja andragoških djelatnika.
Mihaela Kelava diplomirala je na PMF-u, Matematički odsjek, Sveučilišta u Zagrebu, nastavnički smjer matematika i informatika. Već 16 godina radi kao profesorica informatike u Gimnaziji Bjelovar. 2016. napredovala je u zvanje profesor mentor. Svoje učenike uključuje u projektne aktivnosti (lokalne projekte, međunarodne putem eTwinning platforme, Commenius) koje obuhvaćaju kreativno i svrsishodno korištenje digitalne tehnologije. 2012. i 2013. godine osvojila je nagradu za najbolji nacionalni srednjoškolski eTwinning projekt te bila dio hrvatskog tima na međunarodnoj eTwinning konferenciji. Jedna je od autorica kurikuluma međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije te je suautorica dvaju CARNET-ovih priručnika za jačanje digitalnih kompetencija kroz područja suradnje i upravljanja podacima u digitalnom okružju. Redovito održava predavanja i radionice na stručnim skupovima i kongresima na regionalnoj i nacionalnoj razini s temama motivacije učenika kroz kreativne načine poučavanja uz pomoć digitalne tehnologije. 2018. dobila je nagradu MZO-a za najbolji digitalni obrazovni sadržaj. Radila je na projektu izrade digitalnih obrazovnih sadržaja iz matematike i fizike za 7. i 8. razred osnovne i 1. i 2. razred srednje škole, te je autorica materijala za Zimsku digitalnu školu i Digitalnu akademiju Algebre. Tijekom niza godina surađivala je s Udrugom tjelesnih invalida Bjelovar u obliku provođenja tečajeva osnovnog informatičkog opismenjavanja članova udruge i njihove pripreme za polaganje ECDL ispita. Trenutno je članica radne skupine za izradu Kurikuluma za razvoj osnovne digitalne, matematičke i čitalačke
pismenosti (KROV).
pismenosti (KROV).
Nena Rončević diplomirala je sociologiju (2002.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a magistrirala (2009.) i doktorirala (2011.) na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, Sveučilišta u Rijeci. Od 2004. do 2007. godine radila je u Županijskom zavodu za održivi razvoj i prostorno planiranje Primorsko goranske županije. Od 2007. zaposlena je na Odsjeku za pedagogiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, trenutno u zvanju izvanredne profesorice. Surađuje i izvodi kolegije iz područja statistike i metodologije istraživanja u društvenim znanostima, sociologije obrazovanja te obrazovanja za održivi razvoj. Surađivala je na više domaćih i međunarodnih znanstvenih projekata, a trenutno je voditeljica projekta „Akademska zajednica iznutra: izazovi promjena u akademskoj profesiji“, financiranog kroz potporu Sveučilišta u Rijeci, te suradnica na projektu: „Formalno obrazovanje u funkciji održivog razvoja“ financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Od 2016. do 2018. obnašala je dužnost pročelnice Odsjeka za pedagogiju, a od 2014. je članica Etičkog povjerenstvo za znanstvena istraživanja Filozofskoga fakulteta u Rijeci. U 2019. imenovana od strane Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih za glavnu stručnjakinju, nacionalnu voditeljicu ispitivanja na PIAAC istraživanju u Republici Hrvatskoj, u okviru ESF-ovog projekta „Razvoj sustava osiguravanja kvalitete u obrazovanju odraslih".
Niamh O'Reilly izvršna je direktorica Nacionalne organizacije za obrazovanje odraslih (AONTAS), irske nevladine članske organizacije koja se zalaže za prava svih odraslih na kvalitetno obrazovanje od 1969. godine. Iskusna pedagoginja (15+ godina) sa značajnim iskustvom u metodologiji obrazovanja odraslih, glasu učenika, obrazovanju u zajednici, analiza politike skupa s organizacijskim razvojem i upravljanjem. Držala je predavanja o obrazovanju odraslih na sveučilištu u Maynoothu, DCU i Sveučilištu Ulster, predsjednica je uredništva časopisa za odrasle te je član Odbora za kvalitetu i kvalifikacije Irske (QQI) i SOLAS, tijela za daljnje obrazovanje i osposobljavanje. Europsko iskustvo u obrazovanju odraslih uključuje ulogu imenovane nacionalne koordinatorice Europske Agende za obrazovanje odraslih (EAAL) od 2016. te izabrane članice Odbora Europske udruge za obrazovanje odraslih (EAEA) u tri navrata (2011-2017). Niamh nosi titulu prvostupnice Sveučilišta u Dundeeu i magistre (Walsh Fellow, TCD). Završila je poslijediplomski studij statistike na sveučlištu Trinnity u Dublinu te posjeduje sljedeće certifikate: HDES (UCD), Cert CPD (UCD). Također, O'Reilly je nedavno postala kandidat za doktoranda s disertacijom o obrazovanju odraslih na Maynooth sveučilištu.
Doc.dr.sc. Tihomir Žiljak voditelj je Odjela za razvoj, cjeloživotno učenje i EU programe u Pučkom otvorenom učilištu Zagreb. Odjel trenutno provodi devet projekata Europskog socijalnog fonda i šest projekata Erasmus+ u koji su uključeni partneri iz četrnaest zemalja. Erasmus+ projekte predstavlja kao ambasador Erasmus+ projekata za odrasle. U obrazovanju odraslih u proteklih trideset i pet godina obavljao je različite poslove od voditelja programa, nastavnika, voditelja odjela i ravnatelja. Uz poslove vođenja projekata i razvoja, predaje obrazovne politike, socijalne politike, javne politike na Sveučilištu u Zagrebu (Fakultet političkih znanosti, Pravni fakultet, Edukacijsko rehabilitacijski fakultet) i Sveučilištu u Mostaru (Filozofski fakultet i Fakultet prirodnih i obrazovnih znanosti). Doktorirao je na javnim politikama o cjeloživotnom učenju na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Objavio je više članaka i poglavlja u domaćim i međunarodnim časopisima i knjigama te uredio nekoliko knjiga i zbornika iz područja cjeloživotnog učenja, obrazovanja odraslih, obrazovne politike, kulturne politike i politika invaliditeta. Sudjelovao je u radnim skupinama koje pripremaju nacionalne strateške, zakonske i operativne dokumente u području obrazovanju odraslih (provedba Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, promjena Zakona o obrazovanju odraslih, implementacija europske Agende za obrazovanje odraslih itd.). U nekoliko mandata je bio predsjednik Hrvatskog andragoškog društva, trenutno je potpredsjednik, u upravnom je odboru Podunavske mreže za suradnju (DANET) sa sjedištem u Ulmu, član je Akademske mreže za europske politike invaliditeta (sjedište u Nizozemskoj).
Višnja Rajić je doktorica znanosti u polju pedagogije, grana didaktika. Od 2006. godine zaposlena je na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za pedagogiju i didaktiku. Od 2016. certificirani je Montessori pedagog. Stručnjakinja je Vijeća Europe za područje prevencije nasilja, obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo te ocjenjivanje transverzalnih znanja, vještina i stavova za demokraciju. Od 2018. obnaša dužnost prodekanice za nastavu i studente na Učiteljskom fakultetu. Suradnik je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje izvodi nastavu iz kolegija Andragogija. Znanstveni interesi su joj obrazovanje odraslih, reformske pedagogije, razvoj pedagoškog i školskog pluralizma i didaktika. U stručnom djelovanju usko surađuje sa Ministarstvom znanosti i obrazovanja te sudjeluje u projektima Implementacija EU AGENDE obrazovanja odraslih 2015.-2017; 2017. – 2019. i Agencijom za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, na projektu Promocija cjeloživotnog učenja 2016.- 2018. Od 2018. glavna je urednica časopisa Andragoški glasnik.